Magistarski radovi

Akutna upala pluća ima veliku ulogu u poremećaju metabolizma željeza i održavanju njegove homeostaze. Željezo igra dvostruku ulogu u inflamatornim stanjima: rast, razmnožavanje i virulenca patogena u velikoj mjeri zavise od količine željeza u organizmu domaćina i njegove dostupnosti patogenu; a s druge strane višak željeza smanjuje imuni odgovor domaćina na infekciju. Zato se u stanjima inflamacije i stresa uključuju regulatorni putevi koji smanjuju resorpciju željeza iz tankog crijeva, inhibišu recikliranje eritrocita u slezini i jetri, a istovremeno favorizuju i njegovo zadržavanje u makrofagama. Na ovaj način se pojačava odbrambena sposobnost domaćina, a željezo neophodno za proliferaciju patogena postaje nedostupno. To dovodi do smanjenja serumske koncentracije željeza što može upućivati da se radi o njegovoj deficijenciji i razvoju sideropenijske anemije. Ciljevi ovog istraživanja su bili: da se ispita da li akutna upala pluća dovodi do smanjenja serumske koncentracije željeza, koliko jačina upale korelira s dobijenim vrijednostima željeza, ta da li ovo smanjenje koncentracije željeza dovodi i do razvoja sideropenijske anemije u ovih pacijenata. Prospektivnom studijom je obuhvaćeno 80 ispitanika oba spola, starosti između 18-65 godina: 40 ispitanika s potvrđenom dijagnozom akutne upale pluća (ispitivana grupa) i 40 zdravih ispitanika sličnih demografskih karakteristika (kontrolna grupa). Svim ispitanicima određivani su slijedeći parametri: ukupan broj leukocita, ukupan broj i udio neutrofila, ukupan broj i udio limfocita, odnos neutrofili/limfociti, koncentracija CRP-a, broj eritrocita, MCV, MCHC, koncentracija hemoglobina, hematokrit, koncentracija željeza, vrijednosti totalnog kapaciteta za vezivanje željeza (TIBC) i indirektnog kapaciteta za vezivanje željeza (UIBC), koncentracija transferina i koncentracija feritina.Ispitanici s akutnom upalom pluća su imali statistički značajno niže vrijednosti željeza (8,88±6,97 µmol/L) u poređenju sa zdravim ispitanicima (17,70±6,80 µmol/L) (t=5,73, p=0,000). Iako nisu nađene značajne razlike u ukupnom broju leukocita, ispitanici s akutnom upalom pluća su imali značajno veći broj (p=0,047) i udio neutrofila (p=0,000), odnosa neutrofili/limfociti (p=0,000), kao i izmjerenih vrijednosti CRP-a (p=0,003) u odnosu na zdrave ispitanike. Koncentracija željeza u krvi je bila u statistički značajnoj negativnoj korelaciji s procentom neutrofilnih granulocita (r=-0,491, p=0,001), kao i s koncentracijom CRP-a u krvi (r=-0,346, p=0,029). Ispitanici s akutnom upalom pluća su imali i statistički značajno niže vrijednosti MCHC-a (p=0,001), TIBC-a (p=0,001) i trasferina (p=0,026), dok su vrijednosti feritina bile statistički značajno više (p=0,000) u odnosu na zdrave ispitanike. Nađena je pozitivna korelacija između vrijednosti MCV-a i koncentracije željeza (r=0,505, p=0,001), kao i vrijednosti TIBC-a i željeza (r=0,415, p=0,008) u ispitanika s akutnom upalom pluća. Iako akutna upala pluća u većine ovih pacijenata dovodi do sniženja vrijednosti koncentracije željeza (hipoferemije) u serumu, procjenom i drugih laboratorijskih parametara (ukupnog broja eritrocita, hemoglobina, hematkrita, TIBC-a, UIBC-a, koncentracije transferina i feritina) može se potvrditi da li se radi o stvarnoj deficijenciji željeza i pravoj sideropenijskoj anemiji. To može biti od pomoći i kliničarima (ljekarima) ali i samim pacijentima. Kliničarima ovo može biti od velikog značajna pri donošenju odluka o potrebi liječenja ovih pacijenata sa preparatima željeza. Na ovaj način može se izbjeći nepotrebno liječenje u onih pacijenata koji nemaju pravu sideropenijsku anemiju, a smanjit će se i potreba za naknadnim kontrolama i izvođenjem ponovnih analiza uzoraka kod ovih pacijenata. Navedeno može dovesti i do racionalizacije troškova u zdravstvenim ustanovama.

Upala srednjeg uha je veoma česta pojava koja pogađa sve dobne skupine. Pojave holesteatoma kod upale srednjeg uha ili nakon operacije su relativno česti, a svaka klinička sumnja na pojavu novog ili recidiva holesteatoma podrazumijeva dalju obradu i pripremu za operativni zahvat. Standardnoj otološkoj obradi pacijenta prije operacije dodaje se i snimanje temporalne kosti kompjuterizovanom tomografijom (CT) u svrhu analize postojećeg stanja i planiranja operativnog zahvata. Cilj ove studije bio je uporediti preoperativne CT nalaze s operativnim nalazima kod operacije srednjeg uha. Studija je obuhvatila 45 pacijenata, a bila je strukturirana kao retrospektivno istraživanje. Statističkom analizom utvrđena je povezanost CT-om verificiranog holestatoma s određenim značajkama operativnog nalaza i s izborom modificirane radikalne timpanomastoidektomije (‘’canal wall down’’ operacije). Može se općenito zaključiti da postoji sličnost u otkrivanju CT i intraoperativnih nalaza piramida temporalne kosti kod pacijenata s upalom srednjeg uha. Poveznice između CT lokalizacija i nalaza u operaciji imaju kliničko značenje i mogu se smatrati vrijednim indikatorima u planiranju operativnog zahvata, kao i izboru opsega hirurškoga liječenja. Ključne riječi: Otohirurgija, radiološke pretrage, upala uha.

Istraživanjem su obuhvaćeni pacijenti koji su hospitalizirani u KBC Podgorica, Odjeljenje za reumatologiju, alergologiju i imunologiju, u vremenskom period od januara do decembra 2021. godine. Kriteriji za uključivanje pacijenata u istraživanje bili su hospitalizovani boelsnici koji su imali dijagnozu neke od hroničnih dermatoza, a iz istraživanja su isključenipacijenti koji su hospitalizovani zbog deratoza ali kod kojih nije utvrđena alergijska etiologija.Prilikom prikupljanja, obrade i interpretacije rezultata istraživanja u radu su korištene slijedeće metode istraživanja: 1) Metoda analize sadržaja – konsultovanje naučnog fonda i 2) Anketa – među oboljelima od alergijskih dermatoza, za prikupljanje podataka u istraživanju korišten je upitnik Skindex 29. Društveni cilj ovog istraživanja odnosi se na primjenu istraživanja u praksi, odnosno kako ovo istraživanje može pomoći oboljelima i medicinskomo soblju da alergijske dermatoze svedu na m inimum. Obzirom da je u velikom broju slučajeva teško apsolutno isključiti određeni alergen, veoma je bitno raditi na socijalnoj i psihološkoj potpori oboljelih u prevalizaženju osjećaja stigmatizacije i diskriminacije. Na osnovu sprovedenog istraživanja zapaža se da je optrećenje bolešću kod osoba sa alergijskim dermatozama na uzorku od 76 pacijenata. Najveći stepen opterećenja je izmjeren kod mlađih osoba, kao i kod osoba ženskog pola. Najevći pbrolem oboljelih je bilo opterećenje simptomima, zatim socijalno i fizičko funkconisanje dok je emotivni status bio manji problem. Upoređujući alergijske dermatoze i psorijazu, pacijenti sa alergijskim dermatozama imaju bolji kvalitet života. Imajući u vidu rezultate istraživanja, prije svega se javlja potreba za većim obuhvatom istraživanja i detaljnijom analizom opterećanja, al i i individualnijem pristupu liječnju i edukaciji.

Nova hrana, koja obuhvata inovativne proizvode i tehnologije u prehrambenoj industriji, često nailazi na otpor kod potrošača zbog fenomena poznatog kao neofobija hrane. Neofobija predstavlja psihološku pojavu u kojoj ljudi iskazuju otpor prema novim ili nepoznatim namirnicama. Ovaj fenomen može značajno uticati na prihvatanje i usvajanje novih prehrambenih proizvoda, čime se ograničavaju inovacije u prehrambenoj industriji. Ovaj rad proučava povezanost između nove hrane i neofobije, ističući važnost razumijevanja ovog fenomena za daljnji razvoj prehrambene industrije. Kroz pregled relevantne literature, istražuju se faktori koji utiču na razvoj neofobije kod potrošača, uključujući sociodemografske karakteristike, kulturne faktore, prethodna iskustva s hranom i medijske uticaje. Važnost saradnje između prehrambene industrije, akademske zajednice i potrošača naglašena je kao ključni element u promicanju zdravih prehrambenih navika i poticanju inovacija u prehrambenom sektoru. Kroz interdisciplinarni pristup, ovaj rad pruža uvid u kompleksnost odnosa između nove hrane i neofobije te ističe važnost razvoja efikasnih strategija za prevladavanje ovog fenomena.

Istraživanje je urađeno u JZU Dom zdravlja i Bolnice Brčko distrikta u periodu od 30 dana i predstavlja prospektivnu studiju. Ovim istraživanjem obuhvaćeno je 99 (n=99) ispitanika, od kojih je eksperimentalnu grupu činilo 88 (n=88) a 11 (n=11) pripada kontrolnoj gupi. Ovim istraživanjem obuhvaćeni su liječnici, kao eksperimentalna skupina, koji upućuju pacijente na rendgenske preglede. Liječnici su dobili pisanu anketu, s kojom će utvrđuje njihova osnovna razina znanja o zračenju, gdje su mogli izraziti svoje lično mišljenje o potrebama provođenja radioloških usluga koje iziskuju ionizirajuće zračenje, kao i o načinu utjecaja ophođenja pacijenata prema njima pri donošenju takvih odluka. Kontrolnu skupinu ispitivanika činili su stručnjaci iz oblasti radiologije JZU Doma zdravlja i Bolnice Brčko distrikta, odnosno liječnici sa specijalizacijom radiološkog usmjerenja, te inženjeri medicinske radiologije. Istraživanje s kontrolnom skupinom sprovedeno je metodom intervjua. Istraživanje je prethodno odobrio Etički odbor JZU „Zdravstveni centar Brčko“. Prilikom pružanje ankete i pristupanju intervjuiranju usmeno je objašnjen dobrovoljni karakter istraživanja, šta se od njih očekuje i koji je cilj samog istraživanja

Istraživanje je urađeno kao retrospektivna kohortna studija koja se provodila na Klinici za ginekologiju i akušerstvo UKC Tuzla a obuhvatila je sve trudnice koje su hospitalizirane na Klinici od 5.3.2020. godine i kod kojih je PCR metodom dijagnosticirana infekcija SARS-CoV 2 virusom. U istraživanju su bili korišteni protokoli i istorije bolesti Klinike za ginekologiju i akušerstvo. Gestaciona starost je određena na osnovu prvog dana posljednje menstruacije, te potvrđena ranim ultrazvučnim pregledom, a prije 20. gestacione nedelje. Ispitanice su podjeljene u 2 grupe: 1. Prva grupa asimptomatske SARS-CoV 2 pozitivne trudnice i 2. Druga grupa trudnice koje su pozitivne na SARS-CoV 2 virus a koje u trenutku porođaja imaju jedan od navedenih simptoma: povišena tjelesna temperatura, kašalj, gubitak osjeta okusa ili mirisa, grlobolja, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, proljev, osip ili promjena boje kože prstiju na rukama ili nogama, crvenilo ili nadraženost očiju. Budući da se radi o novootkrivenom virusu još uvijek je puno nepoznanica o bolesti koju uzrokuje, kako u općoj populaciji tako i kod trudnica. Dosadašnja saznanja ukazuju da je klinički tok bolesti u trudnica sličan onome u općoj populaciji, a vrlo rijetko COVID-19 pozitivne trudnice imaju tešku kliničku sliku bolesti. Zabilježen je vrlo mali rizik za vertikalni prijenos infekcije s majke na plod. S obzirom da je riječ o novom virusu, zbog predostrožnosti trudnice se uključuju u skupinu umjerenog rizika.

Istraživanje je imalo karakter studije poprečnog presjeka kojom su evaluirani simptomi benigne hiperplazije prostate i povezanost simptoma sa kvalitetom života, provedeno je u JZU Dom zdravlja Tuzla u periodu avgust – septembar 2023. godine. U istraživanje je uključeno 100 ispitanika, muškog spola, od 40 do 90 godina života. U istraživanje nisu bili uključeni muškarci mlađi od 40 godina, stariji od 90 godina, ispitanici sa utvrđenom dijagnozom demencije, kao i ispitanici koji boluju od malignih bolesti. Ispitanici koji su bili uključeni u ovo istraživanje dali su svoj dobrovoljni pismeni pristanak da žele učestvovati u istraživanju u skladu sa Etičkim kodeksom. Prije početka istraživanja svim ispitanicima su pružene odgovarajuće informacije koje objašnjavaju svrhu, ciljeve i značaj ovog istraživanja. Istraživanje je provedeno uz poštovanje etičnosti, povjerljivosti podataka i zaštite privatnosti, zasnovano na dobrovoljnom i anonimnom učešću ispitanika. Instrumenti istraživanja je bio strukturirani anketni upitnik vlastite izrade, kreiran za ovo istraživanje. Sadrži pitanja koja se odnose na sociodemografske karakteristike ispitanika (spol, starosna dob, mjesto stanovanja, bračni status, nivo obrazovanja). Upitnik je anoniman i povjerljiv.Za procjenu simptoma i dijagnozu BHP korišten je IPSS upitnik (engl. International Prostate Symptom Score). Ovaj upitnik se sastoji od sedam pitanja, koja se ocjenjuju od 0 („nikad“) do 5 („gotovo uvijek“) te dodatnog pitanja koje se odnosi na kvalitetu života (QoL) u odnosu na tegobe. Simptomi na kojima se zasnivaju pitanja su: učestalo mokrenje, noćno mokrenje, urgentno mokrenje, potreba za naporom da bi se akt mokrenja započeo, slab mlaz mokraće, isprekidan mlaz mokraće i osjećaj nepotpunog pražnjena mokraćnog mjehura. Zbrajanjem bodova dobijenih na osnovu odgovora dobija se ukupni skor koji ukazuje na težinu same bolesti. Maksimalan zbir bodova je 35. Ovisno o rezultatima razlikuju se tri kategorije simptoma: blagi simptomi (1-7), umjereni simptomi (8-19) i teški simptomi (20-35). Za određivanje kvaliteta života ispitanika sa BHP korišten je upitnik o sveukupnom zdravstvenom statusu – skraćena forma (SF-12; engl. Short Form Health Survey). Upitnik SF–12 je višenamjenska anketa kratkog oblika s 12 pitanja, koja su selektirana iz Upitnika o istraživanju zdravlja SF–36. Ovaj upitnik za samoprocjenu zdravstvenog stanja sastoji se iz 12 pitanja (stavki) sa višestrukim izborom odgovora koja mjere osam domena za procjenu tjelesnog i mentalnog zdravlja. Ukupni skor na Upitniku se kreće u intervalu od 0 do 100, gdje viši skor pokazuje bolje zdravlje. Dobijeni podaci su prikazani tabelarno i grafički, a u procesu obrade svi podaci su analizirani statističkim paketom SPSS 20.0 (SPSS Ins, Chichago, II, USA). Provedeni su standardni testovi deskriptivne statistike sa prikazom mjera centralne tendencije i disperzije. Za utvrđivanje distribucije ispitanika u odnosu na ispitivane varijable izračunate su apsolutne i postotne frekvence. Za potrebe testiranja značajnosti razlika aritmetičkih sredina promatranih varijabli između skupina korišten je Studentov t-test za nezavisni uzorak. Za testiranje utjecaja dviju ili više varijabli na drugu varijablu bila je korištena dvofaktorska univarijantna analiza varijanse (ANOVA). Za potrebe testiranja značajnosti razlika stvarnih i očekivanih frekvencija neparametrijskih varijabli korišten je χ2 test. Pearson-ovim koeficijentom utvrđena je statistička značajnost korelacije između promatranih parametrijskih varijabli. Svaka statistička analiza je urađena sa intervalom pouzdanosti od 95%, a vrijednost p <0.05 smatrana je statistički značajnom. Rezultati su napisani na 30 stranica i prezentirani sa 22 grafikona i 22 tabele. Ova studija poprečnog presjeka uključila je ukupno 100 muškaraca starosti od 40 do 90 godina. Ispitanici su podijeljeni u 5 skupina: 1. 40-50, 2. 51-60, 3. 61-70, 4. 71-80 i 5. 81-90 godina. Utvrđene razlike, koje postoje između prve četiri dobne kategorije nisu statistički značajne sa 95% sigurnosti (p>0,05), dok razlike u broju ispitanika između svih kategorija (odnosno četiri pomenute kategorije, uključujući i petu za ispitanike od 81 do 90 godina) jesu statistički značajne sa 99% sigurnosti (p<0,01). Procjenjuje se da aritmetička sredina ispitanog uzorka, a vezano za godine ispitanika, iznosi M=60,58 godina. U istraživanju većina ispitanika potiče iz prigradskih naselja (62,0%), manji broj ispitanika je iz gradske sredine ( 29,0%), dok najmanji dio uzorka je iz seoske sredine ( 9,0%). Razlike, koje postoje u broju ispitanika, s ozbirom na navedene kategorije, statistički su značajne (p<0,001). Postoje statistički značajne razlike u broju ispitanika u prikazanim kategorijama tj.oni koji žive u bračnoj, vanbračnoj zajednici, neoženjen, rastavljen,udovac. (p<0,001). U istraživanju broj učesnika koji su se izjasnili kao radno aktivni je nešto veći (n=58, tj. 58,0%) od broja učesnika koji su se izjasnili kao radno neaktivni ispitanici (n=42 ili 42,0%). Studija je pokazala da većina ispitanika (71,0%), boluje od nekih bolesti dok 29,0% se izjašnjava da ne boluje od nekih bolesti. Najveći broj ispitanika boluje od povišenog krvnog pritiska, a zatim od bolesti srca i krvnih sudova, te od šećerne bolesti. Većina ispitanika se izjasnila da terapiju ne uzima redovno (69,0%), dok samo (31,0%) ispitanika ima naviku redovnog uzimanja terapije. Istraživanjem je utvrđeno da 18,0% ispitanika boluje od diabetes mellitusa. Najveći broj ispitanika 48,0% je u kategoriji preuhranjenih (povećana tjelesna masa), ispitanika koji imaju normalnu tjelesnu masu je 41,0%, 11,0% ispitanika spada u kategoriju pretilih, od kojih 9,0% ispitanika je u kategoriji pretilosti I stupnja, preostalih 2,0% ispitanika u kategoriji pretilosti II stupnja. Prikazane razlike su statistički značajne. Kod 21,0% ispitanika je utvrđeno da je u porodici zastupljena benigna hiperplazija prostate, a ostalih 79,0% ispitanika negira zastupljenost ove bolesti u njihovim porodicama. Razlika je utvrđena kao statistički značajna. Utvrđeno je da 38,0% ispitanika konzumira cigarete, konzumacija alkohola među ispitanima je zastupljena u 48,0%, dok preostalih 52,0% se izjašnjava da ne konzumiraju alkohol. Ova razlika nije statistički značajna. Sa ciljem da se ispita opće zdravlje ispitanika, korišten je Upitnik o općem zdravlju (SF-12). U većem dijelu ispitanici se izjašnjavaju da su dobrog općeg zdravlja p<0,05). U istaživanju iz dobijenih podataka je vidljivo da je najveći dio (30,0%) ispitanika zadovoljan, a 21,0% uglavnom zadovoljan, djelimično zadovoljnih je 19,0%, 13,0% je uglavnom nezadovoljnih, dok 11,0% ispitanika procjenjuje da je njihov kvalitet života odličan. Najmanji broj ispitanika se izjašnjava kao nezadovoljan (6,0%). Nije bilo ispitanika koji su kvalitet svog života označili kao vrlo loš. Gledajući podatke u globalu, primjetno je da je veći broj ispitanika koji su zadovoljni trenutnim kvalitetom života (62,0%) nego ispitanika koji su nezadovoljni (19,0%). U istraživanju ispitivane su razlike u učestalosti simptoma benigne hiperplazije (mjerene Upitnikom IPSS) među ispitanicima različite dobi. Subjekti su po starosti bili podijeljeni u 5 grupa (grupa 1: od 40 do 50 godina, grupa 2: od 51 do 60 godina, grupa 3: od 61 do 70 godina, grupa 4: od 71 do 80 godina i grupa 5: od 81 do 90 godina). Utvrđena je statistički značajna razlika sa 99,9% sigurnosti (nivo p<0,001) u rezultatima koji se odnose na simptome benigne hiperplazije između ispitanih subjekata 5 starosnih grupa. Simptomi benigne hiperplazije prostate izraženiji kod ispitanika starije životne dobi. Povezanost između benigne hiperplazije prostate i kvalitete života je visoka, negativna i statistički je značajna sa 99,9% sigurnosti (p<0,001), što ukazuje da je sa izraženijim simptomima benigne hiperplazije uglavnom povezan lošiji kvalitet života, odnosno veće životno nezadovoljstvo, dok je sa blažim simptomima benigne hiperplazije uglavnom povezan bolji kvalitet života i veće živnotno zadovoljstvo.

Istraživanje je provedeno kao retrospektivno – prospektiva studija u koju je uključeno 50 trudnica koje su svoj porod ostvarile u Plavoj bolnici Centar Tuzla, u sklopu PZU Specijalne bolnice ”PLAVA MEDICAL GROUP” tokom 2023. godine. Istraživanje je prethodno odobreno od strane Etičkog komiteta PZU Specijalna bolnica ”PLAVA MEDICAL GROUP”, broj odluke: 312-2/23 od 08.02.2023. godine. Kriterij za uključivanje trudnica u ispitivanu skupinu je hipotireoidizam koji je dijagnosticiran prije ili na početku trudnoće. Kriterij za uključivanje trudnica u kontrolnu skupinu je zdrava trudnoća. Kriterij isključenja za sve trudnice je prisustvo drugih značajnih komorbiditeta. Sve trudnice sa hipotireoidizmom u istraživanju su bile podvrgnute terapiji Euthyrox-om tokom trudnoće. Uzorci krvi za određivanje vrijednosti hormona štitne žlijezde (TSH, FT3, FT4) te hematoloških parametara (broj eritrocita, hemoglobin), uzorkovani su u I i III trimestru trudnoće. Prisustvo hipotireoidizma u trudnica utvrđeno je na osnovu referentnih vrijednosti koje su specifične za trimestar trudnoće: I trimestar: TSH (0,1-2,5 miu/l), FT3 (4,1-4,4 pg/ml), FT4 (10,30-15,5 pmol/l), III trimestar: TSH (0,3-3,0 miu/l), FT4 (6,5-10,3 pmol/l). Postavljanje dijagnoze anemije ostvareno je na osnovu referentnih vrijednosti koje su specifične za trimestar trudnoće: I trimestar: Hb (11,0-14,3 g/dl), Er (3,52-4,52 10*12/L), III trimestar: Hb (9,8-13,7 g/dl), Er (3,1-4,44 10*12/L ). Određivanje vrijednosti hormona štitne žlijezde (TSH, fT3, fT4) te hematoloških parametara (broj eritrocita, hemoglobin) provedeno je tokom rutinskog praćenja trudnoće, a dobivene vrijednosti su preuzete iz medicinske dokumentacije. Rezultati analiza su prikupljeni u svrhu ispitivanja povezanosti hipotireoidizma i anemije u trudnoći. Venepunkcijom je uzorkovano 6 mL krvi u epruvetu sa ”clot” aktivatorom, nakon centrifugiranja tokom 10 minuta na 3500 obrtaja/minuti dobijen je serum za analizu hormona štitne žlijezde Određivanje koncentracije hormona štitne žlijezde se izvršilo na imunohemijskom analizatoru Siemens Advia Centaur CP, koji radi na principu direktne hemiluminiscentne metode uz visoku specifičnost i osjetljivost. Ispitivane su slobodne frakcije hormona štitne žlijezde, jer na koncentraciju ukupnih hormona u krvi može uticati nivo transportnih proteina za koje se hormoni vežu. Kompletna krvna slika je određivana nakon venepunkcije kojom je uzorkovano 3mL pune krvi u epruvetu sa dodatkom EDTA antikoagulansa, nakon invertiranja epruvete 8-10 puta pristupilo se izvođenju analize. Korišten je automatizirani hematološki analizator Medonic M32, koji računa diferencijalnu krvnu sliku (trodijelnu) metodom impedancije ili mjerenjem električnog otpora. Za statističku obradu dobijenih podataka, bit će korištena softverska aplikacija SPSS verzija 26 primjenom odgovarajućih statističkih testova, sa pragom statističke značajnosti p <0,05.

Akutni apendicitis predstavlja najčešći uzrok pojave upale crvuljka, naročito u osoba starosti 10-19 godina, te prognoza oboljevanja iznosi 8,6 % za mušku, a 6,7 % za žensku populaciju. Smatra se da su progresija mukozne ishemije (povišen intraluminalni pritisak), bakterijska infekcija i okluzija lumena, faktori odgovornosti nastajanja akutnog apendicitisa. U toku životnog vijeka, muškarci imaju 12%, a žene 23% rizika za intervenciju uklanjanja crvuljka, s tim da su atipični simptomi bolesti prisutni u oko 30% (po nekim istraživanjima i 50%) slučajeva, a negativne apendektomije sa stopom od 15%, u žena čak 26%, čime rana dijagnoza biva složen i zahtjevan proces, koji je uprkos uvođenju novih pristupnih metoda i modaliteta još uvijek ozbiljan hirurški izazov. C reaktivni protein (CRP) opšte je poznati nespecifični marker inflamacije te u hitnim okolnostima liječenja široko primjenljiv pri ranom detektovanju, praćenju toka bolesti te učinka terapije i uspjeha u liječenja. Sastavni je elemenat kontinuiranog upalnog stanja, esencijalno bitan u procjeni istog, a kao laboratorijski nalaz lako dostupan i jeftin. Osnovni cilj našeg istraživanja bila je procjena kliničkog značaja serumskog CRP-a u ranoj dijagnozi akutnog apendicitisa, korelacija sa leukocitima, te saznanje da li razlike u koncentracijama, imaju učinkovitu ulogu u evaluaciji simptoma odnosno prepoznavanju nastanka akutnog nekompliciranog ili kompliciranog – perforirajućeg apendicitisa, te sprovođenju ispravnih medota liječenja. Zanimalo nas je, da li postoje i jesu li evidentne razlike izmjerenih vrijednosti CRP-a, leukocita u nekompliciranom i akutnom perforirajućem apendicitisu, te na osnovu statističkih proračuna utvrditi da li CRP u odnosu na leukocite ima veći prediktivni značaj u prepoznavanju perforirajućeg apendicitisa. U ovu retrospektivnu studiju, uključili smo laboratorijske podatke 41 pacijenta hirurške ambulante Opće bolnice „Dr Mustafa Beganović“ u Gračanici , koji su zbog simptoma (12-24 sata) i bolova u donjem dijelu abdomena, interventno pregledani, dijagnostički obradjeni, te u konačnici hospitalizirani i hirurškim disciplinama liječeni sa dijagnozama akutnog nekompliciranog ili akutnog perforirajućeg apendicitisa (period 2020-2021 godine). Svi pacijenti su podvrgnuti apendektomiji, s tim da je u 19 dijagnosticiran nekomplicirani appendicitis acuta, a u 22 pacijenta appendicitis acuta perforativa, te smo ih na osnovu navedenih dijagnoza odvojili u dvije ispitaničke grupe; NAap (Grupa sa nekompliciranim akutnim apendicitisom) i PAap (Grupa sa perforirajućim akutnim apendicitisom). Prikupljene podatke obradili smo koristeći statističke aplikacije SPSS (ver.26) sa pragom značajnosti p<0,05 , Mann-Whitney U testom te Spearman-ovim testom korelacije, te smo dobivenim rezultatima odredili statističke i korelacijske značajnosti. Diskusiju smo prezentirali kroz komparaciju sa drugim istraživačkim studijama iste ili slične tematike, utvrdili razlike i sličnosti rezultata, te donijeli određene zaključke. Našom studijom utvrdili smo da u odnosu na granične vrijednosti zdravih osoba, koncentracije CRP-a u obje grupe su bile povišene, naročito u ispitanika grupe perforirajućeg akutnog apendicitisa, te pokazale statističke razlike p=0,0001. Vrijednosti Lkc su takođe bile povišene ali sa malom razlikom izmedju grupa ispitanika (p=0,003), a CRP pokazao se kao bolji dijagnostički pokazatelj perforirajućeg akutnog apendicitisa u odnosu na leukocite. Korelacije izmedju CRP-a i LKc nisu bile statistički značajne (NAap: p=0,140 a PAap: p=0,412), ali CRP se pokazao kao bolji dijagnostički marker, te smatramo da ga treba posmatrati i interpretirati odvojeno kao nespecifični prognostički parametar u apendicitisu.

Virus hepatitisa B (HBV) i virus hepatitisa C (HCV) infekcije su jedne od glavnih globalnih zdravstvenih problema koji izazivaju značajan morbiditet i smrtnost širom svijeta, često kroz posljedice hronične infekcije. Infekcija virusom hepatitis B prenosi se najviše krvlju i tjelesnim tekućinama kao ubodni incident ili ugriz, a zatim seksualnim putem i perinatalno. Glavni put prenosa C hepatitisa je parenteralno. Najefikasnija mjera primarne prevencije i prevencije uopšte, u suzbijanju zaraznih bolesti je vakcinacija. Ovim poprečno-presječnim istraživanjem je procijenjena informisanost i stavovi učenika završnih razreda srednjih škola na području Tuzlanskog i Zeničko-Dobojskog kantona o važnosti virusnog hepatitisa B i C. Istraživanje je provedeno u srednjim školama u školskoj 2023/2024. godini. Ukupni uzorak ovog istraživanja činilo je pet stotina i dvadeset ispitanika. Ispitanici su srednjoškolci završnih razreda srednjih škola. Većina ispitanika (64,9%) je ostvarila ispodprosječne rezultate vezano za stepen informisanosti i stavove učenika završnih razreda srednjih škola vezano za važnost hepatitisa B i C, rezultati su pokazali da učenici nisu u dovoljnoj mjeri informisani o važnosti bolesti hepatitis B i C. (p<0,001). Razlika u stepenu informisanosti i stavovima srednjoškolaca s obzirom na kanton u kome učenici žive, postoji. Učenici Zeničko-dobojskog kantona su ostvarili bolje rezultate u odnosu na učenike Tuzlanskog kantona Razlika između učenika Zeničko-dobojskog kantona i učenika Tuzlanskog kantona statistički je značajna ( p<0,01). Stepen informisanosti učenika Medicinske škole o važnosti hepatitisa B i C, u najvećoj mjeri razlikuje u odnosu na ostale tri grupe (tri škole), tj.u odnosu na Stručnu školu ( p<0,001), na Tehničku školu (p<0,001) i Gimnaziju (p<0,001). Učenici Medicinske škole po stepenu informisanosti o važnosti hepatitisa B i C se sa 99,9% sigurnosti statistički značajno razlikuju u odnosu na učenike ostalih škola (p<0,001). Učenici sa Tuzlanskog kantona se smatraju u većoj mjeri informisanim o spolno prenosivim bolestima (62,5%) u odnosu na učenike Zeničko-dobojskog kantona (51,1%), (p=0,01). Podaci ukazuju da je nešto veći udio učenika iz Tuzlanskog kantona (36,5%) u odnosu na udio učenika Zeničko dobojskog kantona (22,8%) koji su se izjasnili da su u posljednjih godinu dana imali edukaciju o spolno prenosivim bolestima. Bez obzira na ukazane razlike, učenici oba kantona jasno ukazuju na potrebe o informisanju vezano za hepatitis B i C i seksualnom reproduktivnom zdravlju. Najefikasnija mjera primarne prevencije i prevencije uopšte, u suzbijanju zaraznih bolesti je vakcinacija. Važna mjera primarne prevencije je i edukacija i informiranje o samoj bolesti. Promocija zdravlja usmjerena je pojedincu i populaciji, kako u lokalnoj tako i u široj zajednici, a za neke preventivne aktivnosti potrebno je početi što ranije, čak u školskoj dobi.