Prognoza morfološkog i funkcionalnog statusa ezofagealnojejunalne anastomoze nakon totalne gastrektomije (Odbrana doktorske disertacije)
Dr. Kovačević Stjepić Maja
Dr.sc. Zijah Rifatbegović, vanredni profesor
Dr. Kovačević Stjepić Maja
Dr.sc. Zijah Rifatbegović, vanredni profesor
Alen Kozarić, dipl. medicinsko-laboratorijski inženjer
Dr. med. sc. Nahida Srabović, vanredni profesor
Akutni apendicitis predstavlja najčešći uzrok pojave upale crvuljka, naročito u osoba starosti 10-19 godina, te prognoza oboljevanja iznosi 8,6 % za mušku, a 6,7 % za žensku populaciju. Smatra se da su progresija mukozne ishemije (povišen intraluminalni pritisak), bakterijska infekcija i okluzija lumena, faktori odgovornosti nastajanja akutnog apendicitisa. U toku životnog vijeka, muškarci imaju 12%, a žene 23% rizika za intervenciju uklanjanja crvuljka, s tim da su atipični simptomi bolesti prisutni u oko 30% (po nekim istraživanjima i 50%) slučajeva, a negativne apendektomije sa stopom od 15%, u žena čak 26%, čime rana dijagnoza biva složen i zahtjevan proces, koji je uprkos uvođenju novih pristupnih metoda i modaliteta još uvijek ozbiljan hirurški izazov. C reaktivni protein (CRP) opšte je poznati nespecifični marker inflamacije te u hitnim okolnostima liječenja široko primjenljiv pri ranom detektovanju, praćenju toka bolesti te učinka terapije i uspjeha u liječenja. Sastavni je elemenat kontinuiranog upalnog stanja, esencijalno bitan u procjeni istog, a kao laboratorijski nalaz lako dostupan i jeftin. Osnovni cilj našeg istraživanja bila je procjena kliničkog značaja serumskog CRP-a u ranoj dijagnozi akutnog apendicitisa, korelacija sa leukocitima, te saznanje da li razlike u koncentracijama, imaju učinkovitu ulogu u evaluaciji simptoma odnosno prepoznavanju nastanka akutnog nekompliciranog ili kompliciranog - perforirajućeg apendicitisa, te sprovođenju ispravnih medota liječenja. Zanimalo nas je, da li postoje i jesu li evidentne razlike izmjerenih vrijednosti CRP-a, leukocita u nekompliciranom i akutnom perforirajućem apendicitisu, te na osnovu statističkih proračuna utvrditi da li CRP u odnosu na leukocite ima veći prediktivni značaj u prepoznavanju perforirajućeg apendicitisa. U ovu retrospektivnu studiju, uključili smo laboratorijske podatke 41 pacijenta hirurške ambulante Opće bolnice „Dr Mustafa Beganović“ u Gračanici , koji su zbog simptoma (12-24 sata) i bolova u donjem dijelu abdomena, interventno pregledani, dijagnostički obradjeni, te u konačnici hospitalizirani i hirurškim disciplinama liječeni sa dijagnozama akutnog nekompliciranog ili akutnog perforirajućeg apendicitisa (period 2020-2021 godine). Svi pacijenti su podvrgnuti apendektomiji, s tim da je u 19 dijagnosticiran nekomplicirani appendicitis acuta, a u 22 pacijenta appendicitis acuta perforativa, te smo ih na osnovu navedenih dijagnoza odvojili u dvije ispitaničke grupe; NAap (Grupa sa nekompliciranim akutnim apendicitisom) i PAap (Grupa sa perforirajućim akutnim apendicitisom). Prikupljene podatke obradili smo koristeći statističke aplikacije SPSS (ver.26) sa pragom značajnosti p<0,05 , Mann-Whitney U testom te Spearman-ovim testom korelacije, te smo dobivenim rezultatima odredili statističke i korelacijske značajnosti. Diskusiju smo prezentirali kroz komparaciju sa drugim istraživačkim studijama iste ili slične tematike, utvrdili razlike i sličnosti rezultata, te donijeli određene zaključke.
mr.sci. Đug dr Haris
Dr.sci. Šefik Hasukić, redovni profesor
Azur Ikanović, dipl. inžinjer medicinske radiologije
Dr. med. sc. Maja Sulejmanović, docent
Ljudska šaka ima 27 kostiju koje su podijeljene u tri grupe: kosti pešća (ossa carpi) ili karpalne, kosti zapešća (ossa metacarpi) ili metkarpalne te članke prstiju ili falange (phalanges digitorum manus). Prijelom distalnog radijusa, uobičajeno poznat kao prijelom ručnog zgloba, definiše se zahvaćenošću metafize distalnog radijusa. Zračenje se može podijeliti na jonizirajuće i nejonizirajuće, s obzirom na to da li prilikom interakcije sa materijom izaziva jonizaciju. Tehnike snimanja igraju važnu ulogu u procjeni složene anatomije kostiju i mehkih tkiva ručnog zgloba. Za postavljanje dijagnoze često nisu dovoljne samo tipične snimke. Kompjuterizirana tomografija konusnog zraka (eng. Cone Baem Computed Tomography - CBCT) razvijena je tehnika snimanja, poznata i kao digitalna volumetrijska tomografija koja se sastoji od rendgenske kompjuterizovane tomografije, koja nudi visokokvalitetne, brze i trodimenzionalne slike tijela s niskom dozom zračenja. Efektivna doza (E) je dozimetrijska veličina koja opisuje učinak ionizirajućega zračenja na cijelo ljudsko tijelo, ona je predstavlja zbir ekvivalentnih doza u pojedinim dijelovima tijela pomnoženih empirijski određenim modifikacijskim faktorima ozračenosti. Mjerna je jedinica efektivne doze je sivert (Sv). CBCT se pokazao kao pouzdan alat u dijagnostici prijeloma ručnog zgloba. Može se lako instalirati, ima visoku prostornu rezoluciju i potencijalno nižu dozu zračenja u poređenju sa multislajsnom kompjuterizovanom tomografijom (MCT) ili nizom običnih rendgenskih zraka. Ključne riječi: ručni zglob, konvencionalna rendgenografija, cone beam metoda, efektivna doza zračenja
mr.sci. Bošnjić dr Jasmina
Dr.sci. Denijal Tulumović, redovni profesor
Dr. Kovačević Mirza
Dr.sci. Višnja Nesek Adam, vanredni profesor
mr.sci. Taletović-Dugonjić dr Maida
Dr. sci. Denijal Tulumović, redovni profesor
mr.sci. Djedović dr Samed
Dr. sci. Emir Mujanović, redovni profesor
Dr. Skokić Maida
Dr. sci. Almira Ćosićkić, vanredni profesor
Dr. Bećirović Amela
Dr.sci. Fatima Numanović, redovni profesor
Sve odbrane radova su otvorene za javnost. Pozivaju se studenti, nastavnici i zainteresirani građani da prisustvuju.
Odbrana uključuje prezentaciju kandidata u trajanju do 20 minuta, nakon čega slijede pitanja komisije i javna diskusija.
Završni radovi su dostupni u biblioteci fakulteta nakon uspješne odbrane.