Magistarski radovi

Rezultati ovog istraživanja su pokazali: da se CABG bez upotrebe kardiopulmonalnog CPB odlikuje značajnom manjom upotrebom inotropa, kako u intraoperativnom tako i postoperativnom periodu u odnosu na CABG sa upotrebom CPB; da je količina postoperativnog krvarenja značajno manja u skupini ispitanika operisanih bez upotrebe CPB; da je potreba za nadoknadom krvi značajno manja u skupini ispitanika operisanih bez upotrebe CPB: da je vrijeme provedeno na respiratoru značajno kraće kod ispitanika operisanih bez upotrebe CPB; da je ukupno vrijeme hospitalizacije značajno kraće kod ispitanika operisanih bez upotrebe CPB; da je učestalost perioperativnih neuroloških komplikacija značajno manja kod ispitanika operisanih bez upotrebe CPB.

Komparirane su ocjene težine bolesti PASI i ocjene svake od četiri mjerene regije tijela (pPASI) tokom 6 sedmica liječenja sa četiri provedena mjerenja u obje skupine pacijenata. Nešto lošiji rezultati postignuti su na regijama glava i noge, a u odnosu na regije ruke i trup u obje skupine pacijenata. Na kraju liječenja u skupini pacijenata liječenih monoterapijom postignuto je prosječno ukupno poboljšanje PASI na svim regijama tijela u iznosu 88,3%, dok je u skupini pacijenata liječenih kombinovanom metodom postignuto prosječno poboljšanje PASI u iznosu od 87,1%, mjereno u odnosu na početno stanje težine bolesti. Pokazano je da nema statistički značajne razlike na kraju 6 sedmica liječenja između ispitivanih skupina pacijenata sa psorijazom koje su liječene monoterapijom i kombinovanom terapijom, iako kombinovana metoda daje blaže ubrzanje u padu ocjena težine bolesti PASI na samom početku liječenja. Neželjeni efekti terapije u obje skupine bili su zanemarivi i odnosili su se na pojavu blažeg eritema na početku liječenja uzrokovnog primjenom obasjavanja sa ultravioletnim B zracima uskog spektra.

Među ispitanicima učenice su bile dominantno više zastupljene. Prevalenca pušenja cigareta među adolescentima iznosila je 46.2%, a prevalenca pijenja alkoholnih pića 80.61 %. Dječaci signifikantno češće konzumiraju alkohol u odnosu na djevojčice (P=0.001). Prevalenca upotrebe marihuane među adolescentima iznosila je 7.02%. Postojala je značajna statistička razlika u konzumaciji marihuane u odnosu na spol (P< 0.001). Od ukupno 356 učenika, 47 (13.2%) su koristili sedative. Upotreba sedativa je statistički značajno bila zastupljena u djevojčica u odnosu na dječake (P<0.001). Od ukupno 232 roditelja koji imaju srednjoškolsko obrazovanje, 38% njihove djece pušilo je marihuanu, za razliku od očeva koji imaju višu ili visoku stručnu spremu čija djeca učestalije puše cigarete 55%. Utvrđeno je da djeca očeva koji imaju srednješkolsko obrazovanje učestalije konzumiraju alkoholna pića u odnosu na djecu očeva visokoškolskog obrazovanja. S druge strane, uočeno je da djeca majki koje imaju visoko ili više obrazovanje učestalije konzumiraju alkohol u odnosu na majke koje najviše imaju srednju stručnu spremu. Veća je prevalenca konzumiranja alkohola i marihuane u adolescenata čiju su roditelji zaposleni (P<0.05). Djeca očeva koji piju alkohol (90%), takođe konzumiraju alkoholna pića. Utvrđena je značajna korelacija između pijenja alkoholnih pića u očeva i njihove djece (r=0.175; P<0.001). Procijenjeno je da 79.54% majki ne piju alkoholna pića, a 26.7% njihove djece se izjasnilo da također ne konzumira alkohol. Međutim 90.27% djeca od 20.45% majki koje konzumiraju alkohol, također konzumiraju alkoholna pića. Utvrđena je značajna korelacija između pijenja alkoholnih pića majki i njihove djece (P<0.001). Rezultati istraživanja ukazuju da dobri odnosi sa roditeljima su udruženi sa manjom upotrebom duhana, alkohola i marihuane u adolescenata (P<0.05). Loš odnos s majkom je značajan prediktor za povećanu konzumaciju alkohola i marihuane, a loš odnos s majkom je značajan prediktor za povećanu konzumaciju duhana i marihuane u adolescenata.

Gotovo svi ispitanici (96,7%) su imali prekomjernu tjelesnu težinu, a njih 7% je imalo BMI preko 40. Strukturne promjene su bile težeg stepena kod većine ispitanika, u 45% su bile III stadija, a u 22% IV stadija po K&L. Kod svih ispitivanih bolesnika na početku fizikalne terapije je utvrđen visok stepen boli, koji se kretao od 4 do 10 na VAS, sa prosječnom ocjenom od 7,7. Ograničenje funkcionalne sposobnosti je utvrđeno kod svih ispitanika, bez obzira kojom metodom je funkcionalna sposobnost mjerena. Prije fizikalne terapije prosječna vrijednost Lequesne indexa je bila 15,89, Womac indexa za bol 2,34, za ukočenost u zglobovima 1,94 i za funkciju 2,36. Fizikalna terapija je dovela do poboljšanja svih ispitivanih parametara. Došlo je do signifikantnog smanjenja boli, ukočenosti u zglobovima i funkcionalne nesposobnosti. Utvrđene su korelacije stepena strukturnih promjena sa BMI i funkcionalnom sposobnošću, dok nema korelacije BMI i funkcionalne sposobnosti. Fizikalnoj terapiji u odnosu na medikamentoznu prednost je dalo 82% ispitanika, a prosječna ocjena efekta terapije ocjenjena od strane bolesnika bila je 2,4 a od ljekara 2,3.

U rezultatima je kandidat sistematično interpretirao nalaze varijacija skeletopskog položaja bifurkacije a. carotis communis, kao i varijacije ugla i međusobnog odnosa početnih dijelova njenih terminalnih grana a. carotis externae i a. carotis internae. Takođe su zapažene i opisane varijacije u unutarnjem prečniku karotidnih krvnih sudova. Prikazan je visok stepen varijabilnosti u ramifikaciji kolateralnih grana kako u broju tako i u polazištu. Svi rezultati su sistematizovani u tabele, a potkrijepljeni validnim slikama MRI-angiografije.

Rezultati su pokazali da nije bilo razlike u životnoj dobi i gestacijskoj dobi u vrijeme uzimanja testa u ispitivanoj i kontrolnoj skupini. Pozitivan „Actim-Partus“ test imalo je 11,25% ispitanica bez simptoma prijevremenog porođaja, a njih 5 (6,25%) je imalo prijevremeni porođaj. Među ispitanicama sa simptomima prijevremenog porođaja 66,67% je malo pozirtivan „Actim-Partus test“, a 15 (50%) imalo je i prijevremeni porođaj. Pozitivna prediktivna vrijednost testa u skupini ispitanica bez simptoma prijevremenog porođaja je bila 44,44%, a negativna prediktivna vrijednost 98,59%. U istoj grupi ispitanica bila je prisutna visoka specifičnost „Actim-Partus testa“ u odnosu na Bishop score (84,72%) kao i negativna prediktivna vrijednost (92,42%). U grupi ispitanica sa simptomima prijevremenog porođaja korelacija Bishop scora i „Actim Partus testa“ je pozitivna i statistički značajna što govori i visoka senzitivnost (90%) i pozitivna prediktivna vrijednost (75%) Bishop scora u odnosu na „Actim Partus test“. Ispitanice sa simptomima prijevremenog porođaja su imale značajno manji broj antenatalnih kontrola, a nije bilo razlike u načinu dovršavanja porođaja između ispitanica sa simtomima i ispitanica bez simptoma prijevremenog porođaja.

Dobiveni rezultati pokazuju da je trajanje operativnog zahvata značajno manje u grupi pacijenata tretiranih VATS-om u odnosu na grupu pacijenata tretiranih torakotomijom. Video-asistirana torakoskopska operacija se odlikuje znatno slabijim intenzitetom postoperativne boli u odnosu na operaciju torakotomijom. Broj i vrsta postoperativnih komplikacija su slični u obje tretirane skupine. Jedan recidiv je notiran u VATS grupi. Trajanje drenaže, te dužina hospitalizacije u grupi pacijenata tretiranih VATS-om su značajno kraće u poređenju sa grupom pacijenata tretiranih torakotomijom.

Rezultati ovog istraživanja su pokazali da u strukturi vodećeg morbiditeta ispitanika dobivenog analizom zdravstvene dokumentacije ispitanika i morbiditeta dobivenog uvidom u evidencione obrasce Službe za zdravstvenu zaštitu školske djece i omladine Doma zdravlja Tuzla dolazi do podudaranja u tri vodeće grupe oboljenja (akutne respratorne infekcije, drugi simptomi i nenormalni klinički i laboratorijski nalazi i anemije uzrokovane nedostatkom željeza). Povrede se nalaze u vodećoj strukturi morbiditeta ispitanika i učestalije su kod dječaka, dok su anemije uzrokovane nedostatkom željeza učestalije kod djevojčica. Sa roditeljima živi 97,4% ispitanika, majke su u većem procentu osnovnog ili srednjeg nivoa obrazovanja, a očevi visokog ili višeg. Ekonomsku situaciju u porodici je okarekterisalo kao dobru 86,8% ispitanika. Obrazovanje roditelja utiče na nivo znanja ispitanika o: oboljenjima protiv kojih se djeca vakcinišu, oboljenjima koja se prenose prljavim rukama, oboljenjima koja se prenose zrakom i oboljenjima koja nastaju kao posljedica nepravilne ishrane. Djevojčice su iskazale viši nivo poznavanja reproduktivnog zdravlja i ono ne ovisi o obrazovanju roditelja. U pogledu očuvanja oralnog zdravlja prisutna je pozitivna praksa kao i u pogledu pušenja duhana. Alkohol je pilo 70% ispitanika. Dječaci su u većem procentu konzumirali alkohol i na konzumiranje alkohola ima uticaja nivo obrazovanja majke. Između trenutne navike pušenja duhana i konzumiranja alkohola postoji statistički značajna veza. U pogledu konzumiranja doručka prisutna je pozitivna praksa kao i u pogledu bavljenja sportom. Proizašle potrebe za promocijom zdravlja su: prevencija povreda i anemija, edukacija o zaraznim bolestima i pravilnoj ishrani, jačanje uloge i edukacija nastavnika u prijenosu informacija u promociji zdravlja, promocija zdravih škola, promocija zdravlja u porodici, promocija zdravlja u kontekstu poremećaja vida pušenja duhana, konzumiranja alkohola i psihoaktivnih supstanci i drugih devijantnih ponašanja te promotivne aktivnosti u vezi ekološkog kompleksa.

Rezultati ovog istraživanja su pokazali da: a) vidna oštrina ispitanika se značajno razlikuje ovisno o periodu u kojem se analizira nakon operacije katarakte. Ispitanici u skupini sa ugrađenom akrilatnom lećom imali su brži oporavak vidne oštrine u prvih 6 mjeseci nakon operacije. Nakon 6 mjeseci do 1 godine postoperativno ispitanici u obje skupine imali su podjednaku vrijednost vidne oštrine, uz dodatnu korekciju; b) vrijednosti intraokularnog pritiska nakon operacije bile su u obje grupe unutar referentnih vrijednosti, ali je statistički manji intraokularni pritisak bio u skupini sa akrilatnom lećom; c) opacifikacija stražnje kapsule, kao najčešća kasna komplikacija operacije katarakte, je rjeđa kod ispitanika sa implantiranom akrilatnom lećom, d) Nd-YAG laser kapsulotomija je bila znatno rjeđe potrebna nakon implantacije akrilatne intraokularne leće; e) vrijeme pojavljivanja opacifikacije stražnje kapsule je duže nakon implantacije akrilatne leće.